Čerenkovljeva svjetlost

Objašnjenje za laike

Uzmemo li u obzir da je brzina zvuka ograničena u zraku i dopustimo li mlaznom avionu da preleti nadzvučnom brzinom dovoljno nisko iznad naših glava čut ćemo prasak i to znamo iz iskustva. Dakako, također iskustveno znamo da je voda gušća od zraka (otežano kretanje u moru, anyone?) i zbog nje je brzina svjetlosti u vodi manja od brzine svjetlosti u zraku. Neke elementarne čestice (elektroni, protoni, neutroni i neke manje poznate čestice poput neutrina) u uvjetima poput onih u nuklearnom rekatoru (nalaze se u vodi) postižu vrlo visoke brzine, od kojih su neke veće od brzine svjetlosti. I kako dolazi do vraške neugode za uši kada nam mlažnjak preleti nad glavom, ako bacimo oko u nuklearni reaktor zadivit će nas prekrasna plavičasta Čerenkovljeva svjetlost.

Pogled u reaktor

A kako sve to izgleda moguće je vidjeti ako bacimo pogled u mali eksperimentalni reaktor. Sam rekator nalazi se ispod šest metarskog sloja vode koja je biološki štit protiv radijacije i izmjerene doze zračenja pa i pri svakodnevnom izlaganju očito nisu opasne, budući da na mjestu s kojeg je ova fotografija snimljena ljudi svakodnevno borave dok su na poslu.

Čerenkovljeva svjetlost

Zar nije lijepa? Jedna osoba koja je vidjela ovu fotografiju prije Vas izjavila mi je da je poželjela skočiti unutra. Nisam siguran da bi to bilo pametno jer temperature na dubini od šest metara iznose nekoliko stotina stupnjeva Celzijevaca, pa mislim da bi ista bila odavno proključala.

Fizikalno objašnjenje

Čerenkovljeva svjetlost - je svjetlost koju emitiraju nabijene čestice (elektroni, mioni, protoni) dok se gibaju kroz neko prozirno sredstvo brzinom većom od brzine svjetlosti u tom sredstvu. Detekcija takve svjetlosti je čest način neizravne detekcije kozmičkog zračenja, nabijenih čestica u sudaračima elementarnih čestica, a u novije vrijeme i neutrina. Čerenkovljeva svjetlost je svjetlosni analogon zvučnog praska kojeg proizvodi avion koji se giba brže od zvuka. Ona je i ona poznata plavičasta svjetlost koja se vidi u vodi oko nuklearnih reaktora.”

(preuzeto sa “e-Škole hrvatskog fizikalnog društva“)

Povezani članci

Nuklearna energija - Bez Komentara - 11:12 pm - June 21, 2006 -

2 Komentara »

Komentar by bojan

June 5, 2007 @ 12:55 am

ne razumijem kako se neke čestice (makar i subatomske) mogu kretati brže od svjetlosti?

Komentar by Bez Komentara

June 5, 2007 @ 10:32 pm

Sama svjetlost u vodi se giba sporije od brzine svjetlosti u zraku, odnosno vakuumu. Tako se i subatomske čestice u vodi, kao gušćem sredstvu mogu gibati brže od brzine svjetlosti u vodi, ali ipak još uvijek sporije od brzine svjetlosti u zraku, odnosno vakuumu. :-)

[ RSS komentara] [Trackback URI.]

Napomena: Znam da u osnovnoj niti srednjoj vjerojatno niste voljeli matematiku, ali za razliku od vas, uistinu sam uvjeren da spammeri ne znaju zbrajati i to je ono što vas čini čovjekom, a ne zlobnom mašinom... :-)

A sada nabacite osmijeh te polagano i bez ljutnje upišite komentar kojeg ste željeli... :-)