Liberalizacija hrvatskog tržišta električne energije u Hrvatskoj uzela je zamah. Nakon što je iz strukture HEP-a izuzet Hrvatski operater tržišta energijom (HROTE), sljedeći korak jest omogućiti potrošačima električne energije da biraju od koga će kupovati električnu energiju. U Hrvatskoj, naime postoji 2.15 milijuna registriranih potrošača električne energije, na svim naponskim razinama koji svi trenutno električnu energiju kupuju od HEP-a. Od 1. srpnja 2008., oni će temeljem cijene i ponuđene tarife i pogodnosti moći birati žele li ostati vjerni HEP-u ili izabrati drugog dobavljača.

Iako predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak tvrdi da liberalizacijom tržišta HEP očekuje oštra konkurencija, pritom “mijenjajući neke temeljne ekonomske postavke” i tvrdeći da će doći do poskupljenja električne energije. No, neke strane energetske kompanije kalkuliraju isplati li im se uopće ući na tržište električne energije Hrvatske, budući da su cijene električne energije još uvijek socijalno regulirane i nerealno niske s obzirom na svjetske cijene energenata. Situacija je takva da za sada opskrbu energijom mogu dogovarati najveći potrošači, njih 113 koji su u 2005. potrošili više od 9 GWh, od 1. srpnja 2007. slobodno će moći ugovarati korisnici osim kućanstava, da bi sredinom 2008 svi mogli slobodno ugovarati opskrbu električnom energijom. Kućanstva i poduzetnici sa do 50 zaposlenih i 70 milijuna kuna godišnjih prihoda, mogu, na svoj zahtjev ostati i u javnom sustavu opskrbe električne energije, gdje će cijene i dalje diktirati Vlada. No, s liberalizacijom tržišta za one koji moraju i koji su pristali nažalost doći će do prestanka regulacije cijena električne energije i vrlo vjerojatno će nakon početnog pada cijena doći do rasta cijena, budući da će i HEP i drugi koji se eventualno uključe u tržište električne energije, morati, kako bi poslovali s dobitkom, a zbog rasta proizvodne cijene električne energije dizati cijenu kao što je u posljednje nekoliko godina trend u Europi otkako je tržište liberalizirano (.pdf).

Još jedna opasnost, koje se mnogi pribojavaju jest činjenica da elektroenergetske kompanije u tržišnom modelu nedovoljno ulažu u infrastrukturu i proizvodne kapacitete već se orijentiraju na otkup viškova električne energije, ali je isto tako pod upitnikom i pouzdano vođenje sustava, jer je prema dosadašnjim iskustvima znalo doći do raspada elektroenergetskog sustava. No, s druge strane, tržišta električnom energijom u zapadnoj Europi za sada dobro funkcioniraju, tako da su najave o redovitim raspadim hrvatskog EES-a, koji je možda star, ali se do sada uglavnom pokazao pouzdanim, po mom mišljenju pomalo panične.

Ipak, kad biste me iz ove pozicije pitali da li bi kao kućanstvo ili mali poduzetnik trebali ostati u sustavu javne naplate ili 2008. iskoristiti povlasticu da ostanete u javnom sustavu, rekao bih da je bolje ostati u javnom sustavu, budući da je svaka Vlada do sada pokazala strah pred pritiskom javnosti kod poskupljenja cijena energenata te intervenirala, a kako je električna energija vrlo socijalna komponenta, vjerujem da u javnom sustavu neće doći do toliko drastičnih poskupljenja nakon 2008. S druge strane, na liberalnom tržištu iz iskustva zemalja koje su do sada liberalizirale tržište, nakon početnog pada cijena slijedi rast.

No, preostaje nam vidjeti što liberalizacija donosi…

Resursi

• Vjesnik - Od 1. srpnja 2008. svi biraju dobavljača struje

Povezani članci

• Kada ćemo konačno shvatiti da “struja” ne smije biti socijalna komponenta?
• Poskupljenja - glavni odrednica energetike u Hrvatskoj u 2008. godini?
• Ljubo Jurčić ima energetsku incijativu… puca… i promašuje!
• Cijena električne energije poskupljuje 54%, a SDP se iščuđava?!
• Prognoziranje potrošnje električne energije
• Blackle - energetski učinkovita i očima neugodna tražilica